Anatomija ručnih satova

Neovisno o tome ako kupujete svoj prvi sat, ili pak želite stvoriti pravu kolekciju, ovo su samo neki od osnovnih pojmova koje bi svaki entuzijast za satovima trebao znati. Sat je mehanički uređaj koji broji i pokazuje jednake vremenske razmake.  Naredna lista nije konačna, i postoji mogućnost nadopune ovog članka kako vrijeme prolazi. Bilo kako bilo, predstavljam vam osnovne dijelove satova.

Kućište – Najčešće je izrađeno od nekog čvrstog metala poput nehrđajućeg čelika, zlata ili titana i glavna funkcija mu je zaštita mehanizma. Osim zaštitne funkcije, kućište satu daje oblik. Promjer kućišta iznosi najčešće između 34mm-50mm. Dio kućišta jesu i ušice, a mi ćemo koristiti engleski termin „lugs“. Njihova glavna funkcija je fiksiranje remena sata za njegovo kućište.  Kada odlučite kupiti sat, osim promjera kućišta morate obratiti pažnju na dužinu između lugova jer će vam upravo ona pokazati stvarnu veličinu sata. Razmak između (na gornjoj ili donjoj strani kućišta) dva luga će vam odrediti koja vam je potrebna širina remena za taj sat. Standardne veličine su od otprilike 18-24 mm. 

Remen/narukvica – Razlika između remena i narukvice ovisi jedino od materijala izrade. Kada govorimo o remenu, u pravilu mislimo na remene koji su napravljeni od kože ili gume, dok kod narukvica glavni materijal izrade neka vrsta metala.

Krunica – Krunica je maleni gumbić na vanjskoj površini sata koji se pretežito nalazi s desne strane kod brojeva 3 ili 4 na brojčaniku. Osnovna funkcija krunice je postavljanje trenutnog vremena na mehanizmu sata, ali može služiti i za podešavanje datuma ili dana u tjednu. Neki mehanički/automatski satovi posjeduju mogućnost ručnoj navijanja sata na krunici.

Brojčanik – Ljubitelji satova brojčanik također nazivaju kao i lice sata. Brojčanik je svojevrsna komandna ploča sata na kojoj će biti označeno vrijeme, datum, dan u tjednu ili neka druga komplikacija na mehanizmu. Jedan je od najzanimljivijih dijelova sata gdje vas proizvođači stvarno znaju namamiti na kupnju njihovog sata (pogledajte na primjer GrandSeiko Snowflake referentnog broja: SBGA211).

Seiko SRPB43

Kazaljke – Svaki sat najčešće ima 3 kazaljke: veliku, malu i tanku. Velika označava minute, manja sate, a najtanja sekunde. Rotiraju se u desnu stranu kako vrijeme prolazi i tako više ili manje precizno pokazuju trenutno vrijeme.

Staklo (kristal) – Staklo je izrezano u kružnom obliku te je pričvršćeno za kućište kako bi u prvom redu štitilo brojčanik. Najčešći materijali od kojih se staklo za satove izrađuje su plexiglass, mineralno staklo i safirno staklo.

Credit: benswatchclub.com

Okvir kućišta (bezel) – Metalni okvir koji sjeda na staklo sata. Neki okviri mogu se rotirati (standardne varijante su 60 ili 120 klikova za puni krug oko sata), a njihova sama rotacija negdje je moguća jednosmjerno kod nekih satova, a kod drugih dvosmjerno.

Rotirajući okvir kućišta na Omega Seamaster 300 satu

Mehanizam – Najvažniji i najsloženiji dio sata gdje uočavamo težnju ka savršenstvu kod proizvodnje. On je zapravo unutarnji radni mehanizam sata. Dvije glavne vrste mehanizma koji zapravo označava kako pojedini sat radi jesu, kvarcni satovi i mehanički satovi.

Kvarcni satovi napajaju se električnom energijom uz pomoć kvarcnog kristala koji ima oblik malene vilice. Kod mehaničkih satova imamo dvije subkategorije, kod kojih ovisi ako sat posjeduje mehanizam na navijanje ili automatski mehanizam.

Mehanički mehanizam koji se navija, znači da će sat raditi jedino ako ga navijemo na njegovoj krunici. Automatski mehanizmi posjeduju balansni kotač koji pomaže kod navijanja sata kada ga nosite na ruci. Kod satova jedno ne isključuje drugo, tako da danas često pronalazite mehaničke satove koji su automatski, ali ih je moguće ručno naviti na krunici.

Više o mehanizmima pročitajte u našem članku: https://thewatch-watch.com/vrste-mehanizma-u-satovima/

Automatski mehanizam koji posjeduje rotor i napaja se kinteičkom energijom

Luminiscencija – Dijelovi brojčanika ili kazaljka sata često su premazani foto-luminisencijom koji zbog premaza svijetle u nedostatku danjeg svijetla. Standardne boje su najčešće plava ili zelena.

Featured